Znanje raste dijeljenjem,
a ne čuvanjem.
Ovo je jedna od onih mudrih misli koju je lako pronaći na Internetu, ali joj je teško utvrditi autora. No upravo je njena poruka razlog zbog kojeg pišem ovaj tekst. I privatno i profesionalno, pobornik sam dijeljenja informacija i znanja kad god to pozitivno doprinosi društvu. Ponekad to vodi prema otvorenom razgovoru, ponekad prema bržem pronalasku rješenja, ponekad prema suradnji, prema rastu i razvoju pojedinaca ili sustava, nekome će poslužiti kao poticaj ili ohrabrenje za sljedeći korak u životu ili poslu… brojne su prednosti dijeljenja znanja.
Važnost implicitnog znanja
Jedan od pristupa klasifikaciji znanja jest njegova podjela na eksplicitno (eng. explicit) i implicitno (engl. tacit). Prvo se odnosi na ono koje je oblikovano, sistematično, pohranjeno na nekom mediju (knjiga, dokumenti i dr.), dok potonje nastaje prvenstveno stjecanjem osobnih uvida i iskustava te ga je teže formalno uobličiti. Upravo je implicitno znanje jedno od ključnih faktora osobnog i organizacijskog razvoja.
Dijeljenjem iskustava međusobno si pomažemo
Kad krećem u nešto novo ili to radim po prvi put, volim prethodno istražiti dostupne informacije o tome što me čeka na tom putu i spoznati iskustva drugih osoba koje su prije mene njime kročile. Jednako tako, želim na isti način doprinijeti (interesnoj) zajednici nakon što steknem svoje. Drugi dijeljenjem pomažu nama, a mi dijeljenjem pomažemo drugima.
Dijeljenje informacija, znanja, novih spoznaja, iskustava ujedno je i jedna od ključnih odlika uspješnih projekata, timova i organizacija, stoga me ne začuđuje što se pokazalo kao jedna od važnih tema na PMP ispitu, koja je naglašena kroz više ispitnih pitanja.
I upravo zato sam odlučila podijeliti svoje nedavno iskustvo vezano za pripremu i polaganje PMP ispita. Većina ljudi ima tremu, neki čak i strah od ispitnih postupaka, što je prirodno, i upravo informacije o tuđim iskustvima mogu pomoći da bolje upravljamo tom emocijom, ali i samom situacijom. Ako ovaj tekst pomogne samo jednoj osobi na putu pripreme za ovaj ispit – ostvario je svoju svrhu.
Što je PMP certifikat?
PMP je akronim od engleskog naziva Project Management Professional (hrv. stručnjak za upravljanje projektima), dok je PMP certifikat najviše globalno priznanje, industrijski standard i formalna potvrda koju osoba može steći vezano za iskustvo, znanja i sposobnosti u području projektnog menadžmenta, tj. upravljanja projektima. Dodjeljuje ga američki Institut za projektni menadžment (engl. Project Management Institute – PMI), kao najveća međunarodno priznata organizacija za upravljanje projektima, koja okuplja projektne menadžere iz cijelog svijeta. Jednom kad se stekne, certifikat vrijedi tri godine od dana izdavanja, a njegovo obnavljanje podložno je daljnjem usavršavanju u tom i povezanim područjima.
Tijekom dvadeset godina rada, rijetko sam spoznala da neki stručni certifikat ima toliku vrijednost i priznanje u različitim industrijama kao što to ima PMP certifikat. Njegova vrijednost je nesporna, ali je potreba za njim podložna razgovoru. Svatko će za sebe procijeniti hoće li mu i kada biti potreban. O tome zašto sam ga ja tek nedavno (2022.) odlučila steći, iako već dugo godina prakticiram projektni menadžment, napisala sam u prethodnom blog tekstu Ljubav prema projektnom menadžmentu.
Kako do certifikata?!
I tako dolazimo do svrhe ovog teksta – kako steći PMP certifikat?
Cijeli se postupak sastoji od dva dijela: (i) službene prijave prema PMI-u, u kojoj morate dokazati da posjedujete minimalno potrebno višegodišnje iskustvo u upravljanju projektima i minimalno potrebno formalno obrazovanje iz tog područja. Ako vam temeljem te prijave bude odobren izlazak na PMP ispit, slijedi (ii) polaganje višesatnog, zahtjevnog ispita u strogo kontroliranom okruženju.
Ovo je, po mom mišljenju, vrlo pozitivna strana PMP certifikata – osim znanja koje treba pokazati na samom ispitu, zahtijeva i najmanje tri godine iskustva u upravljanju projektima, čime se u startu onemogućava pukim početnicima da na njega izađu.
Doduše, postupak detaljne provjere prijava (engl. audit process) ne obuhvaća sve prijavitelje, već se provodi na nasumično odabranom uzorku. Time je omogućen pristup ispitu i onima koji možda nemaju stvarno, u praksi validirano iskustvo (neki bi to nazvali APP – ako prođe, prođe), što u jednom dijelu relativizira taj certifikat. No, to je već tema za neki drugi osvrt.
Kako izgleda PMP ispit?!
Pod pretpostavkom da je uspješno prošao postupak prijave te je dobiveno odobrenje za izlazak na ispit, počinje teći rok od godine dana u kojem kandidat može zakazati ispitni termin i izaći na njega. Pritom ima pravo na ukupno tri pokušaja polaganja. Treba imati na umu da cijena ispita nije mala (555 USD-a za osobe koje nisu članovi PMI-a, a nešto manja za članove; u slučaju ponovnog polaganja, ispit se ponovno plaća, ali po nižoj cijeni), stoga je dobra priprema za izlazak na ispit svakako poželjna.
Fokus i sadržaj PMP ispita mijenjaju se svakih nekoliko godina, kako bi se uskladili s kretanjima, novinama i trendovima u industriji. Posljednji put se promijenio u siječnju 2021. godine te sad, uz tradicionalni pristup, ujedno obuhvaća znanja iz agilnih i hibridnih pristupa upravljanju projektima, što ga čini iznimno kompleksnim i zahtjevnim.
U 2022. godini ocjenjuje znanje kandidata u tri područja: Ljudi (engl. People), Proces (engl. Process) i Poslovno okruženje (engl. Business Environment). Sastoji se od ukupno 180 ispitnih pitanja, pri čemu vrijeme raspoloživo za odgovaranje ukupno iznosi 230 minuta.
Samo ispitivanje provodi se u formatu: (i) tehničke i druge provjere kandidata prije početka ispita te s time vezane administracije, što traje 15-ak minuta; (ii) prvih 60 pitanja – odgovaranje, završne provjere, predaja odgovora; (iii) prva pauza u trajanju od 10 minuta; (iv) drugih 60 pitanja – odgovaranje, završne provjere, predaja odgovora; (v) druga pauza u trajanju od 10 minuta; (vi) završnih 60 pitanja – odgovaranje, završne provjere, predaja odgovora.
Cijeli postupak ukupno traje četiri do četiri i pol sata, što je samo po sebi iscrpno i vrlo izazovno te zahtijeva pripremu u smislu izdržljivosti, koncentracije i sl.
Rezultat se dobije odmah po završetku ispita. No, i po pitanju rezultata ovaj je ispit specifičan. Naime, nećete dobiti rezultat u smislu ukupnih bodova ili podatka o broju uspješno odgovorenih pitanja, niti ćete moći vidjeti koja ste pitanja točno, a koja netočno odgovorili, već se svako od prethodno spomenuta tri područja ocjenjuje opisnom ocjenom. Ona može biti: pad – potrebno poboljšati (engl. Needs improvement) ili ispod minimum potrebnog (engl. Below Target); te prolaz – minimum potrebno (engl. Target) ili iznad minimum potrebnog (engl. Above Target). Ispit se ocjenjuje skupnom ocjenom prolaz (engl. Pass) ili pad (engl. Fail).
Ispitna pitanja su gotovo u cijelosti scenarijskog tipa na koja se odgovara odabirom jednog ili više (gdje je to posebno naznačeno) točnih odgovora. Drugim riječima, pitanje postavlja hipotetski scenarij, kontekst ili situaciju iz područja upravljanja projektima, a odgovor se odabire između četiri ponuđena. Kroz godine sam stekla dojam da ljudi misle kako je ovo lakša vrsta ispita jer postoje ponuđeni odgovori i baš zato želim istaknuti da to nikako nije slučaj ovdje. To što su odgovori ponuđeni, ne znači da je on lakši.
Kako bi se uspješno odgovorilo na postavljena pitanja, potrebno je uistinu jako dobro poznavati materiju. Ono što bi osoba možda učinila u praksi nije nužno točan odgovor na ispitu. Naime, za točne odgovore potrebno je, osim posjedovanja kompleksnog znanja, poznavati i mentalitet, tj. način razmišljanja i postupanja koji promiče PMI. Etičnost i pravičnost, liderske vještine i posebno liderstvo služenjem (engl. Servant Leadership), orijentiranost na rješenja, dijeljenje informacija, prijenos znanja samo su dio toga.
Koliko vremena odvojiti za pripremu za ispit?!
Ovo nikako nije ispit za koji je dostatno znati pojmove i njihova značenja; ovo je ispit koji testira stvarno razumijevanje pristupa upravljanju projektima, koncepata, procesa, modela, alata, dokumenata i drugog te koji ujedno testira kandidatov fokus, orijentiranost na detalje i ukupnu kongruentnost kao projektnog menadžera.
Vrijeme potrebno za pripremu za ispit je uistinu individualne prirode. Osobno sam ga pripremila u vrlo kratkom razdoblju od približno dva tjedna (približno 100 sati pripreme), ali uz bitnu napomenu da sam ja u tom području već dugi niz godina te prirodno posjedujem mentalitet i način postupanja koji promiče PMI.
Svakome tko planira izaći na PMP ispit predložila bih da u pripremu uloži najmanje 80-100 sati fokusiranog rada, uz uvjet da posjeduje više godina stvarnog iskustva u upravljanju projektima i već od ranije dobro poznaje najmanje tradicionalnu metodologiju upravljanja projektima.
Kako se kvalitetno pripremiti za ispit?!
Predložila bih da svaki kandidat, kao pravi projektni menadžer, a budući certificirani projektni menadžer, polaganje ispita shvati kao projekt kojem je krajnji cilj uspješno položen ispit, a PMP certifikat vrijednost koja se pritom stječe. Shvati li se tako, svi će se aspekti tog projekta trebati razmotriti, istražiti, isplanirati i izvršiti u skladu s ciljem koji se želi ostvariti.
Važnim smatram napomenuti i to da PMBOK (engl. Project Management Body of Knowledge), i to verzije 6 i 7, u 2022. godini nisu jedino štivo koje treba izučiti. Sadašnji ispit veliku pažnju stavlja na agilne pristupe upravljanju projektima, stoga je PMI-ov Agile Practice Guide postao neizbježan. Također, na tržištu postoji više kvalitetnih pripremnih materijala, knjiga, online sadržaja i seminara usmjerenih baš na ovu pripremu.
Međutim, neovisno o tome koliko je kandidat dobro potkovan znanjem, najbolju pripremu (uz gore navedeno) pružit će simuliranje ispitnog okruženja i pitanja. Ti simulatori koštaju, ali pružaju izvrsnu pripremu. Odaberite onaj baziran na scenarijskim pitanjima i, u nekoliko završnih dana pripreme, simulirajte ispit tako da u komadu odgovorite na 60 pitanja, napravite pauzu od 10 minuta, zatim odgovorite 60 pitanja, napravite novu pauzu od 10 minuta te odgovorite na završnih 60 pitanja. Tako ćete osim znanja testirati i fokus, koncentraciju i izdržljivost. Kad sustavno, kroz nekoliko simuliranih ispita u punom trajanju, imate uspješnost od 80 ili više posto, bit ćete više-manje spremni za izlazak na onaj pravi.
Također, iako morate napamet znati formule, ponajprije vezano uz Earned Value Management, koji govori o statusu/napretku projekta po pitanju troškova i vremena, nije poanta u tome da se one nauče napamet, već da uistinu razumijete što se njima računa i iskazuje. Bez toga nije moguće uspješno odgovoriti na pitanja koja to testiraju.
Budite iskreni u samoprocjeni i pripremi, ali istovremeno imajte na umu da ne znati odgovor na baš svako pitanje na simulatorskim ispitima, ne znači da niste spremni.
Na kraju, poanta cijele te kompleksne materije i pripreme je dubinski razumjeti to što se uči, jer kako sam navela, sadašnji ispit testira znanje kroz scenarije, a ne kroz pojmove i njihove definicije. Dokle god ne razumijete neke dijelove, teško da ćete ga uspješno odraditi, a još manje da ćete u stvarnosti uspješno upravljati projektima.
Svima koji odluče izaći na PMP ispit, želim dobru pripremu i uspjeh na tom putu!
Certifikat nije jedino mjerilo kvalitete
I za kraj, iako je PMP certifikat uistinu vrijedno priznanje, osobno smatram da nije jedino mjerilo kvalitete i uspješnosti projektnih menadžera. Nerijetko sam u praksi susrela HR menadžere koji smatraju da su jedino osobe koje posjeduju ovaj certifikat dovoljno kompetentne za upravljanje projektima. S tim se nikako ne mogu složiti. Po mom mišljenju, iskustvo je to koje čini prevagu, jer upravo njime testiramo što znamo, a onda učimo što ne znamo.
Stoga, sadašnjim i budućim projektnim menadžerima (koji nisu certificirani) poručujem da, prije svega, usvoje mentalitet projektnog menadžmenta i teže stjecanju raznolikog iskustva u upravljanju projektima. Samo se tako postaje pravi stručnjak u tom području, jer sam „papir“ ne bi smio biti cilj.
HR menadžerima i drugima koji biraju kadrove poručujem da ne ograničavaju prilike za pronalazak pravih kandidata za tim ili organizaciju uvrštavanjem PMP certifikata na listu uvjeta koje oni moraju ispunjavati. Time se potencijalno gube vrlo sposobni talenti za upravljanje projektima, jer dobar projektni menadžer posjeduje više različitih vještina, a ne samo poznavanje metodologije upravljanja projektima.
Ako vam je potrebna aktivna podrška u ocjeni kandidata ili bilo koja druga vrsta podrške i savjetovanja vezano za projekte i upravljanje njima, bez obzira na stupanj vašeg iskustva i stručnosti, odaberite AMM CONSULTING – jer broje se rezultati!